Prostor_66

PROSTOR BANNER

Začinske biljke

Vaš potpis u dvorištu /

BRINUĆI O SVOM DVORIŠTU, PROZORIMA I BALKONIMA DAJEMO NEMJERLJIV DOPRINOS LJEPŠEM IZGLEDU SVOG PROSTORA BEZ OBZIRA DA LI JE SEOSKI ILI GRADSKI. KAD JEDNOM POČNE TA LJUBAV ZA BILJKE, PRATIĆE VAS KROZ ČITAV ŽIVOT. ARISTOTEL JE VEĆ DAVNO REKAO DA CVIJEĆE IMA DUŠU, A JEDNO JE SASVIM SIGURNO, MORATE GA GAJITI SA LJUBAVLJU. ZAČINSKE BILJKE OSIM DEKORATIVNOG I MAJU I VELIKU UPOTREBNU SVRHU. OD SVJEŽEG ČAJA DO SVJEŽE SALATE UČINIĆE VAŠ DAN MIRISNIM I UKUSNIM.

Pored svih biljaka i cvjetnih vrsta koje gajite uvijek ima mjesta za začinske biljke. Toliko puta sam vidjela na prozoru, na balkonu ili u bašti bez kojih se skoro ne može zamisliti neki zeleni kutak. Kad zamiriše bosiljak, peršun, celer, majčina dušica, osjeti se svježina u vazduhu i prijatnost koja nas ispunjava. Zato ovog puta o toj posebnoj grupi biljaka koja nam se nađe pri ruci kada želimo lijep čaj ili svježe začine za ručak.

Peršun (Petroselinum crispum) je najčešća začinska biljka sa kojom se svakodnevno srećemo.  Koristi se kao začin, kao ljekovita biljka, kao prirodna kozmetika itd. Ima vrlo intezivan miris, listovi su upadljivi, različitih oblika od krupnih, sitnih do zbijenih, da izgleda kao malo zdepasto drvo. Inače peršun ima žbunast rast, okrugao i gradi male ružice. Visina mu iznosi od 10-40 cm. Cvjeta sitnim žuto zelenim cvjetovima od jula do avgusta. Dvogodišnja je biljka. Voli sunčano i polusjenovito stanište. Zemljište mora biti dosta svježe, čak i vlažno, propustljivo, plodno i bogato hranljivim materijama. Potreba za hranljivim materijama je dosta visoka. Navodnjavati ga treba redovno do često. Između biljaka je potreban razmak od 10-20cm. Svježi listovi beru se od proljeća pa na dalje. Mogu se sušiti za konzumiranje u toku zimskog perioda. U jesen se vadi korijen koji se koristi u razne svrhe: za preradu, kao lijek, kao dodatak jelima itd. Poznat je diuretik i čaj od peršuna štiti bubrege.

cooking herbs AG hero

Bosiljak (Ocimum Basilicum) je začin, čak i cvijeće, a koristi se i u industriji za dobijanje eteričnog ulja. Porijeklo vodi iz Indije, odakle ga je i donio Aleksandar Veliki. Postoje različite vrste. Neke imaju sitno lišće, neke srednje, a neke izrazito krupno. Boja lista može biti zelena, šatirana i crvena. Cvjetovi su bijeli ili ružičasti. Čitava biljka je izuzetno prijatnog mirisa. Bosiljak se kao začin koristi tako što se beru zeleni listovi koji se koriste svježe ili se melju i koriste kao prah. U ljekovite svrhe se beru čitava cvjetna stabla. Što se tiče eteričnog ulja, ono zaista ima široku primjenu u prehrambrenoj, farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji. Može se gajiti u saksiji i u bašti. Sije se u martu, rasađuje u maju na rastojanju od 30cm, po dvije biljke zajedno. Redovno se okopava i zaliva ustajalom vodom. Osjetljiv je na hladnoću pa ko ga gajite u saksiji unosi se u zaštićeni prostor.

Kim (Carum carvi) ili kumin je zaqčinska biljka koja vodi porijeklo iz male Azije. Kim narsate i do 150 cm. Listovi su mu trajno perasti. Cvjetovi su mu sitni, bijeli i skupljeni u štitaste cvasti. Cvjeta u junu a plodovi mu sazrijevaju u avgustu. Gaji se zbog ploda. Plodovi se koriste kao začin, u hljebu pecivima, saltama, kupusu, zatim kao lijek za lakše varenje, protiv nadimanja, protiv prehlade itd.

image

Mirođija (Anethum graveolens) je jednogodišnja zeljasta biljka. Ima vretenast korijen. Stablo je visoko i do 150 cm razgranato. Listovi su urezani i končasti. Cvjetovi su sitni, skupljeni u cvjetne cvasti zelenkasto ćute boje. Cvjeta u avgustu. Sjeme je mrke boje, pljosnato sa izduženim rebrima. Mirođija ima specifičan miris koje daje etarsko ulje. Svježe lišće je izuzetno bogato vitaminom C. Ona je prilično otporna i na bolesti i na sušu. Koristi se kako u domaćinstvu, za razna jela, salate, čorbe, umake i sl. tako i kao lijek protiv nadimanja, protiv gasova, za bolji san.

sHZstRo2jWhrgTaAo5TsTY

Pitoma nana – Metvica (Mentha Piperita) ili menta je višegodišnja zeljasta biljka. Ovo je vrlo stara biljka. Ima izuzetno žilav korijen sa podzemnim stablima, tako da brzo zauzme veliku površinu. Poraste za jednu godinu 30 – 80 cm. Listovi su joj jajastog oblika. Čitava biljka je aromatična i ima miris mentola. Gaji se radi lišća i cijele nadzemne mase, a služi za poizvodnju eteričnog ulja i drugih proizvoda. Koristi se kao čaj ili ulje i neškodljiva je za organizam. List nane se koristi kao dodatak raznim jelima i to neposredno pred posluživanje.

Žalfija (Salvia officinalis) ili kadulja je višegodišnji zimzeleni žbunić visok 50-90 cm. Stabljika je drvenasta a listovi srebrnasto zeleni. Cvjetovi su plavoljubičasti i bogati nektarom pa je cijenjena i kao medonosna biljka. Cjeta u junu i julu. Svježi listovi se koriste kao začin u raznim jelima i popravlja ukus jelima od mesa do povrća. Žalfija je stara ljekovita biljka. List se bere kada počne da cvjeta. Od lista se prave čajevi, tinkture, kupke, ekstrati. Voli sunčana i topla mjesta. Otporna je na bolesti i štetočine. Suvo lišće čuvajte na tamnom mjestu.

 LOGO WHITE

Časopis za Arhitekturu, građevinarstvo, enterijer. dizajn i ličnosti.

Kontakt


Tel: +382 (0) 20 653 271

Tel: +382 (0) 69 429 375

Tel: +382 (0) 67 210 904

E-mail: casopisprostor@gmail.com

Podgorica

 

Časopis Prostor u inboxu

PRIJAVA ZA NEWSLETTER:

We do not spam!