Prostor_66

PROSTOR BANNER

Kućice na drvetu – od skloništa do ekoturizma

UPRKOS SVE VEĆIM DOSTIGNUĆIMA NAUKE I TEHNIKE ČOVJEK SE IPAK SVE ČEŠĆE VRAĆA MAJCI PRIRODI. U PRIRODI SE OSJEĆAMO DOBRO, UDIŠEMO ČIST VAZDUH I OBNAVLJAMO ENERGIJU. IAKO JE ŽELJA ZA ŽIVOTOM U GRADU SVEPRISUTNA, NEUNIŠTIVA VEZA SA PRIRODOM ODRŽAVA SE KROZ MNOGOBROJNE AKTIVNOSTI POPUT PLANINARENJA, KAMPOVANJA, ŠETNJE PO PARKU I GRADSKIM IZLETIŠTIMA.

Za kućice na drvetu saznali smo još iz crtanih filmova, a jedan od omiljenih «Tarzan» podstakao je mnogobrojne mališane da sakupe grančice i daščice i naprave svoj prvi pravi objekat, bezbjedan i ušuškan među granama, čarobno mjesto za maštanje, nedostupno odraslim. Osim što predstavlja simbol slobode, stvaranja, sigurnog boravka u prirodi, samostalnosti, kućica na drvetu je mjesto gdje nastaju neke od najljepših uspomena u djetinjstvu. Ko bi pomislio da toliko sreće može izazvati jednostavna struktura u krošnji?

5

Kućice «ni na nebu ni na zemlji» pominju se i u bajkama, bude maštu i inspirišu. Tokom istorije prošle su put od jednostavne osmatračnice preko dječje igraonice pa do modernih i dobro opremljenih odmarališta.

Mnogo prije nego što su postale mjesto za zabavu i odmor, krošnje drveća predstavljale su pouzdane osmatračnice i skloništa od opasnih životinja i poplava. Pretpostavlja se da kućice na drvetu kao arhetip staništa potiču još iz prvog vijeka nove ere i da su za cilj imale opstanak u džunglama i čuvanje hrane. Neke od prvih kućica na drvetu pojavile su se u jugoistočnoj Aziji i južnom Pacifiku. Danas su kućice na drvetu kao stalno sklonište uobičajene u regijama Azije sa sezonskim poplavama.

Indonežansko pleme Korovai u Papu i Novoj Gvineji nastavlja da živi u kućicama na drvetu, na visini od 6 m pa čak i do 35 m, koje mogu da prime do 10 članova porodice i njihove životinje. Za pleme Korovai kućice na drvetu predstavljaju utvrđenje, štite ih od suparničkih klanova, divljih životinja i poplava.

6. Tree Snake Houses by Rebelo de Andrade Studio yatzer

Dok su u gustim šumama jugoistočne Azije i južnog Pacifika kućice na drvetu korišćene kao praktično i sigurno sklonište od neprijateljskog okruženja, u zapadnoj kulturi tokom istorije, kućica na drvetu predstavljena je kao simbol slobode, bogatstva i luksuza. Naročito su bile popularne u rimsko doba, renesansi, a zatim i u periodu romantizma kasnog osamnaestog vijeka.

Prva istorijska ličnost koja se povezuje sa izgradnjom kućica na drvetu bio je rimski car Kaligula, koji je na svom imanju u Veletriju nedaleko od Rima, u krošnji ogromnog platana održavao bankete.

Još u srednjem vijeku hindu monasi meditirali su u kućicama na drvetu.


Kućica u obliku bumeranga

Kućica na drvetu «Evans» u botaničkoj bašti Garvan Woodland u američkoj državi Arkanzas projektovana je u obliku bumeranga i uzdignuta pomoću sistema metalnih šipova.


6 Tree Snake Houses by Rebelo de Andrade Studio yatzer

Tokom renesanse kućice na drvetu postale su veoma tražene u Evropi, a posebno u Italiji. Renesansna Italija doživjela je ponovno oživljavanje kućica na drvetu zahvaljujući opisima u knjizi Hypnerotomachia Poliphili, monaha Franćeska Kolona koji su stvorili romantičnu sliku ovih prebivališta i privukle pažnju visoke klase. Tako je kućica na drvetu postala nezaobilazan detalj u italijanskoj renesansnoj bašti. Kozimo de Medići, veliki vojvoda od Toskane, naručio je kućicu na drvetu pod nazivom «Hrastova fontana». koja je sadržala sistem cijevi i slavina. Bila je sagrađena u hrastovoj krošnji, a imala je trpezariju i spiralno stepenište.

Kućice na drvetu postale su značajan dio kulture u vrijeme dinastije Tudor u Engleskoj. Bile su pričvršćene za drvo pomoću užeta, koje bi se vezivalo u ljetnim mjesecima i odvezivalo zimi kako bi drvo moglo da raste. Najstarija očuvana kućica na drvetu izgrađena je u 16. vijeku u krošnji lipe, u Pitchfordu u Engleskoj. Postala je poznata po svojoj gošći kraljici Viktoriji, koja ju je posjećivala dok je bila mlada princeza. Kraljica Elizabeta I, takođe je imala svoju kućicu na drvetu, u masivnoj lipi koja se uglavnom koristila za večere. U Engleskoj su kućice na drvetu postale neizostavan ukras u baštama sedamnaestog vijeka. Iz njih se pružao lijep pogled na okolinu, a uglavnom su služile za odmor i zabavu.

21 modus studio garvan tree house 0489

U 19. vijeku kućice na drvetu postale su aktuelne nakon velikog uspjeha knjige Robinson Suisse, u kojoj švajcarska porodica dospijeva na ostrvo nakon oluje i gradi kuću na drvetu kako bi preživjela. Knjiga je podstakla intenzivnu gradnju kućica na drvetu. Fenomen je dostigao vrhunac izgradnjom cijelog sela u Plessisu. Naime, sredinom 19. vijeka, pariško predgrađe Le Plessis-Robinson postao je poznato po svojim restoranima u krošnjama kestena, gdje su se pečena piletina i šampanjac dostavljali užetom u korpama. 

U 21. vijeku kućice na drvetu našle su novu primjenu u eko turizmu. Povratak prirodi postao je ključan za savremenog čovjeka željnog mira i tišine. Tako se širom svijeta mogu naći sve popularnije kućice na drvetu koje nude privatnost i bijeg od svakodnevice. Koriste ih za prenoćište, kao prostor za jogu i meditaciju, kancelariju, umjetnički studio, restoran itd. Za arhitekte to je novi izazov koji predstavlja kako kombinaciju inženjerskih dostignuća, kreativnosti, ekološke i estetske prihvatljivosti tako i povratak u djetinjstvo i priliku ostvare nekadašnje snove. 

22 modus studio garvan tree house 0538

Projektovanje i izgradnja kućica na drvetu predstavlja kreativni izazov za arhitekte i zahtjeva razmatranje mnogobrojnih faktora. Ukoliko ste odlučili da ostvarite svoj dječji san i sagradite kućicu na drvetu, prvo treba da izaberete odgovarajuće zdravo i zrelo drvo. Preporučuje se listopadno drveće jer ima gustu krošnju i može da izdrži velika opterećenja. Važno je da drvo ima čvrstu i netaknutu strukturu korijena. Vremenom, kako drvo raste njegov korijen jača, prilagođava se težini umetnutog objekta, dok mu grane stvaraju dodatnu potporu. Kućica značajno opterećuje korijen drveta, pa se iz bezbjednosnih razloga i zaštite od olujnih vjetrova preporučuje da bude smještena u dnu krošnje. Upravo zbog postepenog prilagođavanja drveta novom opterećenju, višespratne kuće na drvetu građene su godinama. Ne preporučuje se korišćenje eksera jer to može oslabiti strukturu drveta pogotovo ako su blizu raspoređeni. Obično se za pričvršćivanje kućice za drvo buši rupa i koristi veliki vijak koji tokom formiranja novih prstenova kore srasta sa stablom. Oblik krošnje često inspiriše dizajn kućice, a za izgradnju se može koristiti ista vrsta drveta kao i za običnu kuću. Takođe, ne treba zaboraviti da krov treba da bude pod nagibom od najmanje 30 stepeni kako bi kiša lako oticala. Za prozore obično biraju staklo ili plastiku. 

Italijanski arhitekta Klaudio Beltrame sagradio je kućice u obliku šišarki s fasadom prekrivenom malim drvenim pločicama. Projekat pod nazivom «Pinja» čine dvije kućice, a nalaze se u najstarijoj šumi u Italiji, iz koje se koristi smreka za izradu muzičkih instrumenata. Svaka od kućica «šišarki» ima tri nivoa i izdignuta je oko 4m iznad zemlje. Prvi nivo je terasa, drugi nivo čine dnevni boravak, kuhinja i kupatilo dok je spavaća soba na trećem nivou. Područje sa kućicama nalazi se na 1.200 metara nadmorske visine u Dolomitima, području svjetske baštine UNESCO-a.

8.Yoki lodge

«Kućica na drvetu oduvijek je bila najbolje mjesto za sanjanje», rekao je Beltrame.

Kanadske arhitekte iz studija North projektovali su kućicu u šumi, na zapadu Kanade koja je predviđena ne samo za ljude, već i za ptice. Kućica u obliku slova A postavljena je na metalne šipove na visini od 3 m, a površina joj je samo 9 m2. Na fasadi se nalazi 12 kućica za ptice, sa otvorima različitih veličina.

Kućica na drvetu «Evans» u botaničkoj bašti Garvan Woodland u američkoj državi Arkanzas projektovana je u obliku bumeranga i uzdignuta pomoću sistema metalnih šipova. Zidovi i krov su joj od drvenih rebara, što omogućava da bude prožeta svjetlošću i direktno povezana sa prirodom.

Arhitekte iz studija Tham & Videgard projektovali su kućicu na drvetu «Mirrorcube» još jedno fascinantno i gotovo neprimjetno prebivalište u švedskom Treehotel-u. Aluminijska konstrukcija kocke 4x4x4 m okačena je oko debla i obložena ogledalima koja odražavaju nebo i okolnu borovu šumu, stvarajući kamuflirano utočište. Unutar kocke nalaze se dnevni boravak i kupatilo. Staklo je laminirano providnom ultraljubičastom bojom koja je vidljiva samo pticama (kako se ne bi sudarile sa reflektujućim staklom). Enterijer je obložen šperpločom.

Jedan od najzanimljivi jih projekata japanskog arhitekte i istoričara arhitekture Teronobu Fujimori je čajdžinica «Tetsu» okružena stablima trešanja u umjetničkom selu Kiyoharu. Smještena je na oko  4 m iznad zemlje, na deblu čempresa starom 80 godina, koje podržava strukturu i prolazi kroz kućicu. Fujimori je dizajnirao čajdžinicu da bude dovoljno fleksibilna i da se njiše sa drvetom u slučaju oluje. Do kućice vode samo merdevine, a od gostiju se očekuje da se obuću ostave na platformi i da u kućicu uđu kroz otvor u podu jer nema klasičnih vrata.

8. yoki treehouse


Mirrorcube

Aluminijska konstrukcija kocke 4x4x4 m okačena je oko debla i obložena ogledalima koja odražavaju nebo i okolnu borovu šumu, stvarajući kamuflirano utočište. 


Studio Rebelo de Andrade poznat je po izduženim i uskim kućicama u prirodi koje podsjećaju na zmiju. Izgrađene su od sirovih materijala kako bi se stvorio utisak zmije koja klizi kroz šumu. Održivost je ključna za dizajn ovih kućica: ponovna upotreba vode, solarni paneli za vodu i LED tehnologija male potrošnje. Studio razvija više modela kućica i za druge terene, kao što su Mountain Snake House, River Snake House i Sand Snake House.

Restoran «Yellow Treehouse» sagrađen na drvetu visokom 40 m u Oklandu na Novom Zelandu. Arhitekta je zidove ostavio poluotvorenim, dok jedinstven oblik kućice, duga staza koja vodi do nje i nevjerovatna noćna rasvjeta čine ovu kućicu na drvetu veoma romantičnim mjestom.

Kućice «Yoki lodge» koji je projektovao arhitekta Will Beilhartz u blizini Ostina u Teksasu, smještene su na  čempresima iznad malog potoka. Projekat se sastoji od dva objekta povezana mostom u kojima su dnevni boravak i kupatilo.

Kućica na drvetu, to magično mjesto, svijet u malom, zaštićen od tuđih pogleda mašta je ne samo naših najmlađih nego i onih starijih koji žele mir i odmor. Iako postoje već dugi niz godina, u posljednje vrijeme nove građevinske tehnologije, korištenje ekološki održivih materijala, želja za bijegom od gradskog života i povlačenjem u prirodu, podstakli su interesovanje za kućice na drvetu.

b86522a762075a0f07bbe3a4f90fa1ae

Savremene kućice na drvetu su odgovor na potrebu čovjeka za direktnom vezom sa prirodom i odmorom u tišini. Njihova arhitektura je raznovrsna baš kao i drveće i područja na kojima su izgrađene. Često su to ne samo kućice već višespratne vile ili čak eko naselja izdignuta iznad zemlje. U svijetu je veoma popularan eko turizam pod nazivom glemping, tj. glamurno kampovanje koje omogućava život u prirodi i uživanje u prirodnim ljepotama, a neobičan smještaj poput šatora, drvenih kućica, prozirnih mjehurova, montažnih kuća, «kapsula», kućica na drvetu itd. doprinosi stvaranju nezaboravnih uspomena. U Crnoj Gori se takođe razvija glemping, pogotovo u sjevernim krajevima.

Kućice na drvetu mogle bi na kvalitetan način dopuniti postojeću turističku ponudu Crne Gore jer bi privukle prave ljubitelje prirode koji žele da se prisjete djetinjstva i dožive prirodu na najljepši način. Takođe bi bilo korisno da ih imamo ne samo u turističke svrhe nego i u urbanim sredinama, parkovima i gradskim izletištima kao mjesta za dnevni odmor, dok oni najvrijedniji mogu da naprave kućicu na drvetu i u svom dvorištu.

 LOGO WHITE

Časopis za Arhitekturu, građevinarstvo, enterijer. dizajn i ličnosti.

Kontakt


Tel: +382 (0) 20 653 271

Tel: +382 (0) 69 429 375

Tel: +382 (0) 67 210 904

E-mail: casopisprostor@gmail.com

Podgorica

 

Časopis Prostor u inboxu

PRIJAVA ZA NEWSLETTER:

We do not spam!