Riječ urednika /

Pozornica.me je napravila svoj vizual, No Culture No Future u znak podrške ljudima koji, kao i oni, ne vide budućnost bez kulture (#noculturenofuture #bezkulturenemabuducnosti). Ja sam jedna od tih ljudi.

Postoji jedna anegdota, vrlo poučna za sadašnje prilike. Kad je Hitler krenuo na Britaniju, kad su „mjeseršmiti”, „štuke”, „fau 1” i „fau 2” počeli danima da tuku London, premijer Vinston Čerčil je sabrao ministre da vide šta da rade i kako da se brane. Postavilo se pitanje: kako obezbijediti sredstva za odbranu zemlje, odakle uzeti? Jedan ministar je predložio da se funte namijenjene kulturi prebace u ratni budžet. „A šta ćemo, onda, da branimo?”, pitanjem je reagovao premijer.
Vjerujem da je ovo, baš jedno takvo “ratno” vrijeme u kojem nam kultura najviše treba i bez koje ne bismo bili ništa. Kultura znači književnost, umjetnost uopšte, graditeljstvo, arhitektura, običaji, jezik, pismo – u širokom smislu te riječi je – identitet.
Kultura predstavlja cjelokupno društveno nasljeđe neke grupe ljudi. Tako da bez kulture možemo preživjeti, ali ne možemo živjeti.

Neđe sam pročitala da se može pročitati 30 knjiga godišnje za 15 min čitanja dnevno. Sad pokušavam da što više vremena koristim korisno i provedem makar 15 minuta sa knjigom, a sve manje na društvenim mrežama. Oduvijek sam voljela knjige i bila njima okružena, pa ćete razumjeti da dobra biblioteka za mene predstavlje vrhunac ugođaja u arhitektonskom i svakom drugom smislu. Iz tog razloga glavna tema ovog broja Prostora su biblioteke. Neke nove, neke rekonstrusane a neke na najmanje očekivanom mjestu.

Postoji jedna anegdota, vrlo poučna za sadašnje prilike. Kad je Hitler krenuo na Britaniju, kad su „mjeseršmiti”, „štuke”, „fau 1” i „fau 2” počeli danima da tuku London, premijer Vinston Čerčil je sabrao ministre da vide šta da rade i kako da se brane. Postavilo se pitanje: kako obezbijediti sredstva za odbranu zemlje, odakle uzeti? Jedan ministar je predložio da se funte namijenjene kulturi prebace u ratni budžet. „A šta ćemo, onda, da branimo?”, pitanjem je reagovao premijer.
Vjerujem da je ovo, baš jedno takvo “ratno” vrijeme u kojem nam kultura najviše treba i bez koje ne bismo bili ništa.

Prethodna godina se završila sa jednim lijepim događajem koji je organizovao SACG. Ovogodišnji Salon arhitekture se na kraju ipak održao online, ali su predstavljeni veoma uspješni radovi kada je u pitanju arhitektura naše zemlje. Ema Alihodžić Jašarić i njena  koleginica Andrijana Pavićević, su uspjele da se izbore sa svom organizacijom i na nesvakidašnji način predstave sve ono čime se salon bavio. Ema nam je to u ovom broju prenijela na papir i dala svoj osvrt na salon.  

Razgovarala sam sa mladim timom ANDU, koji je osvojio GrandPrix ovogodišnjeg salona o tome odakle crpi ideje i kako uspijeva da ih iznese do kraja.

Jedna stvar koja mi je u pripremi ovog broja zaokopirala pažnju i izdvojila se, jeste novčani fond za konkurs koji se organizovao u Ulcinju. Zapravo bih htjela da pohvalim arhitekte, koje su se odvažile da uopšte učestvuju na ovom konkursu. Jedan veoma bitan projekat za grad Ulcinj i ne mali površinski je imao isuviše skroman budžet, prosto nije lako naći realan motiv za učestvovanje na konkursu, osim lokalpatriotske ljubavi prema svom gradu koju su pretpostavljam imali ovi učesnici. Nagradu je osvojio V&B studio i ovom prilikom želim da izrazim moje duboko poštovanje. Možda se svima neće dopasti projekat, ali su ovako malim nagradnim fondom zatvorili vrata mnogim talentovanim studijima, koji sebi ne mogu priuštiti da ovoliki projekat rade maltene besplatno.
Inovativni kostimi od biorazgradivog materijala, poznatiji pod nazivom “AKKA”, arhitektice Aleksandre Džaković, nominovani su za prestižno Green Product Award priznanje u kategoriji “Modni dizajn”. Jedan divan primjer, koji pokazuje koliko je arhitektura u svemu prisutna i koliko se prožima kroz najmanje pore našeg života, bilo da ste arhitekte ili ne.

Ako ste ljubitelj cigle kao ja, sigurno će vam se sviđeti projekat iza kojeg stoji Studio Synthesis, a trenutno je u izgradnji. Porodična moderna vila, koja, iako skroz okrenuta sebi i svojoj privatnosti uspijeva da diše i djeluje slobodno.

Artefacto nam ovaj put, predstavlja brend Smania za ljubitelje vrhunskog luksuza i kvaliteta. Kombinacija tradicionalnog i modernog dizajna i implementacija savremenih detalja u klasične komade, su odlike ovog brenda.

Iako smo mislili da rad u kući neće potrajati dugo, to je postala naša realnost. Zato sam vam pripremila tekst o tome, kako da napravite sebi kutak u kojem ćete se osjećati prijatno i inspirativno, kao i đe možete pronaći detalje, za uređenje ovog dijela enterijera. Ne zaboravite da biljke svaki prostor čine boljim i ljepšim, pa ukoliko nijeste u mogućnosti za neke velike investicije, priuštite sebi makar par biljaka.
“Brojne studije pokazale su pozitivne efekte interakcije čovjeka sa prirodom u gradskim populacijama, kao što su: povećanje produktivnosti, smanjenje nivoa stresa, poboljšanje sposobnosti za učenjem i usvajanjem novih vještina, kao i povećana sposobnost oporavka nakon tjelesnih ili mentalnih bolesti. I sami smo upravo sada svjedoci ovakvih tvrdnji, jer se u proteklim mjesecima više nego ikada, pokazalo koliko smo, najčešće nesvjesno, ipak duboko povezani sa prirodom, i koliko nam je potrebna za normalno funkcionisanje, na svim nivoima.“ Obavezno pročitajte Daničin text o Biofilnoj arhitekturi i potvrdite sebi ono što i sami znate, da je naša suština veza sa prirodom.

Znači tema ovog broja su uvijek aktuelne teme, koje ne smijemo zaboraviti i kojima se uvijek moramo vraćati, a to su kultura, čitanje i priroda. Pokušajte sa mnom, da svaki dan čitate najmanje 15 minuta i kupite ili zasadite jednu biljku mjesečno, nijeste svjesni koliko može da vas preporodi.