Dok pišem uvod za najnoviji broj časopisa, u Podgorici je upriličeno svečano polaganje kamena temeljca povodom početka radova na dogradnji i rekonstrukciji novog “starog” Arhitektonskog fakulteta UCG. Prošlo je 20 godina od kad je pomenuti fakultet počeo sa radom. Dio planiranog objekta izgrađen je 2006. godine što znači da se gradi objekat čiji je projekat star 16,17 godina. Dio objekta koji je služio kao zgrada fakulteta ima 800 m2. Raznorazne podrugljive nazive godinama je dobijala ova tužna kocka iz koje viri armatura, ujedno i idealan reprezent  aktuelnog stanja arhitekture u Crnoj Gori. 

Uporno pokušavam i ne uspijevam da dođem do odgovora kako je moguće da se toliko godina čeka na adekvatan objekat. Koliko godina svi zajedno kao društvo i struka ne prepoznajemo ovo kao problem? Zar arhitektonska struka ne zaslužuje više? Kvalitetnije? Reprezentazivnije? Iskustvenije? Kreativnije? Iz zdanja ovakvog izgleda izlaze budući stvaraoci prostora Crne Gore. Kako očekivati bilo kakvu odgovornost sjutra od njih ako mi izbjegavamo istu? Nažalost, ulaganje u obrazovanje nikoga mnogo ne zanima. Nije dovoljno „zvučno“ pitanje i definitivno se ne nalazi na listi prioritetnih. Nije u pitanju samo izgled zgrade već i njen kapacitet. Sve to oslikava kvalitet obrazovanja na neki način. Poznato je da se godinama fakultet bori sa nedostatkom kadra u odnosu na prijem studenata. Sve se vrti oko novca. Budžet je osnovni limit. Novca za obrazovanje nema, ili pak ne u onoj mjeri u kojoj bi trebalo da ga bude.

UPORNO POKUŠAVAM I NE USPIJEVAM DA DOĐEM DO ODGOVORA KAKO JE MOGUĆE DA SE TOLIKO GODINA ČEKA NA ADEKVATAN OBJEKAT. KOLIKO GODINA SVI ZAJEDNO KAO DRUŠTVO I STRUKA NE PREPOZNAJEMO OVO KAO PROBLEM?

Sjajan tekst o navikavanju na izvrnute stvarnosti imamo u ovom broju „Spoiler alert“ – Marka Stjepčevića. Priča je o Henriju koji se uči kako da živi sa očiglednim nepravilnostima, neshvaćen od strane društva u kojem se nalazi. Obavezno pročitajte i vidjećete da je pomenuta priča nama izuzetno bliska.
Kad smo već kod anomalija, u ovom broju Danica nam je pisala o pokušajima da se zaustave ili makar ublaže negativni pa čak i devastirajući uticaji na prirodne, kulturne, tradicionalne i istorijske vrijednosti Svetog Stefana i Paštrovske gore. Grupa građana pod nazivom „Inicijativa za Sveti Stefan“ pokrenula je postupak nominacije ova dva kulturna pejzaža na listu najugroženijih kod evropske organizacije Europa Nostra. Kroz program kojim se svake godine pruža pomoć za 7 najugroženijih lokaliteta u Evropi „7 most endagered“ , Europa Nostra omogućava da se za probleme ovih lokaliteta čuje i van granica zemalja u kojima se nalaze, podižući svijest ne samo lokalne zajednice ili države, već pruža uvid u značaj ovih lokaliteta na evropskom nivou, što je često način da se utiče na donosioce odluka u matičnim zemljama. Za vrednovanje našeg prostora potrebna nam je pomoć stranih institucija, pošto je potrebno da zaštitimo zemlju od nas samih.

Crna Gora kao turistička destinacija bilježi ozbiljan problem nedostatka adekvatne infrastrukture javnih toaleta. To se ogleda u malom broju jedinica koje ne odgovaraju broju i potrebi korisnika, a koje karakteriše nesigurnost i nehigijenski uslovi, a koji su kao takvi neugledni i neupotrebljivi, a često i u potpunosti van funkcije. Upravo ovo bila je tema u okviru predmeta Arhitektonska radionica koja se realizuje na petoj – završnoj godini studija, a pod mentorstvom nastavnog tima u sastavu doc. dr Ema Alihodžić Jašarović i saradnik u nastavi MSc Nemanja Milićević. Sprovedena su istraživanja na temu javnih toaleta, pod nazivom Toalet rEVOLUCIJA. Ideja je naišla na podršku opštinskih vlasti (služba Menadžera Grada, služba Glavnog gradskog arhitekte, Javnog gradskog zelenila, Čistoća) i firme ENTEXT. Studenti su svoja rješenja prezentovali javno, nakon čega će se saradnja nastaviti na odabiru rješenja koji je moguće implementirati u nekom od predloženih lokaliteta.

ZA VREDNOVANJE NAŠEG PROSTORA POTREBNA NAM JE POMOĆ STRANIH INSTITUCIJA, POŠTO JE POTREBNO DA ZAŠTITIMO ZEMLJU OD NAS SAMIH. 

Tema ovog broja je socijalno stanovanje. U svijetu se dosta vodi računa o tome da arhitektonski projekti objekata socijalnog stanovanja uključe inovativne materijale i tehnike kako bi bili manje zahtjevni za održavanje. Osnovna namjera arhitektonskih projekata je osigurati kvalitetniji stil života, sprječavajući diskriminaciju i uključujući raznolikost i inovaciju. Predstavljamo tri projekta socijalnog stanovanja koji se nalaze u Austriji, Španiji i Indiji a koji su izgrađeni 2022. godine.

Kada je u pitanju enterijer, Alisa sa vama dijeli najkorisnije savjete za renoviranje stana u 2023. i kako da to prođe što opuštenije bez stresa i dodatnih troškova. Ukoliko ste se ipak odlučili da samo osvježite ili renovirate ulazni hol ili hodnik, spremila sam za vas detalje koji mogu oplemeniti prostor, a pritom su praktični i korisni.

Za kraj vam želim da uživate u čitanju, iako svi živimo u digitalnom vremenu čvrsto vjerujem da ništa ne može da zamijeni prelistavnje časopisa ili knjige uživo. Zato čitajte, jer čitanje nikad ne izlazi iz mode. Za one koji dijele sa mnom mišljene od nedavno mogu da se pretplate na naš časopis i svoje izdanje dobiju direktno na svoju adresu.